Zajedno u politici aktivnog zapošljavanja

Posjete: Direktori službi za zapošljavanje FBiH u sarajevskoj Službi za zapošljavanje

Igor Kamočaji, direktor Javne ustanove „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ - Sarajevo krajem prošle sedmice bio je domaćin susreta direktora Federalnog zavoda za zapošljavanje Kenana Reše sa direktorima kantonalnih službi za zapošljavanje, pod nazivom „Aktivna politika zaposljavanja, perspektive, ciljevi i zadaci u 2013. godini“.

- Program rada Federalnog zavoda za zapošljavanje za 2013.  godinu  još nije usvojen i ovo je prilika da  zajedno, kroz  razgovor, utvrdimo šta je do sada urađeno, ali i da razmijenimo iskustva o radu,  posebno ona koja se odnose na problematiku aktivne politike zapošljavanja . 

"Pred nama je, osim već utvrđenih poslova i zadataka, i nova aktivnost za 2013. godinu, implementacija Projekta jedinstvenog informacionog sustava u sve službe za zapošljavanje FBIH. Dakle, puno je posla i mislim da će nam razmjena stećenih znanja koje danas iznesemo pomoći  u budućem radu", kazao je Rešo.

Ovom sastanku direktora službi za zapošljavanje Federacije, prethodio je sastanak stručnog tima zaposlenika koji rade na aktivnim mjerama zapošljavanja sa ciljem da svoja zapažanja  u provedbi mjera aktivne politike sažmu u par teza, kako bi se u narednom periodu  u ovoj oblasti radilo što efikasnije i efektnije. 

 

Skratiti i pojednostaviti procedure

Stručna grupa  je poseban akcenat stavila  na programe Federalnog zavoda za zapošljavanje „Prilika za sve“ i „Jačanje konkurentnosti na trzištu rada - prvo radno iskustvo“.

"U ove programe  je uloženo preko osam milona maraka u 2012. godini"  - rekao je Omer Korjenić, rukovodilac  Sektora za zapošljavanje   u Federalnom zavoda za zaposljavanje , - i  nastavljaju se i u sljedećoj godini. Zbog toga je veoma  bitno istaći gdje se i  šta treba popraviti kako bi u narednom periodu  bili brže realizovani.

Najvažnije  sugestije stručne grupe na program „Prilika za sve“ odnosile su se na  skraćivanje  i pojednostavljivanje procedure za prijavu na javni poziv,  ograničenje broja postojećih zaposlenika koje  poslodavca namjerava primiti,  te za povećanja sredstava za finansiranje i izbalansiranost uloženih sredstva po programima  i na kraju smanjenju i objedinjavanju  cijele palete poreskih uvjerenja koje poslodavac treba da priloži prilikom apliciranja na program. 

Posebno je istaknuta potreba da se javni poziv za poslodavce objavi više puta u toku godine, jer kako je rečeno na sastanku, svi poslodavci nemaju isti poslovni ciklus i potrebu za zapošljavanjem radnika.

 Govoreći o programu  „Prvo radno iskustvo“  kojim je planirano zapošljavanje  1.000 pripravnika na području Federacije i u koji je uloženo četiri milona maraka,  stručna grupa  je većinu primjedbi imala na termine oglašavanja javnih poziva. Naime, oni su tražili limitirane javne pozive čija će učestalost  zavisiti od priliva sredstava.


Osim navedenog , predloženo je da se prošire podaci na obrascima namijenjenim poslodavcima,  skrati period pripravničkog staža tamo gdje je to objekivno moguće ( škole, advokatske kancelarije) , preciznije formuliše odabir poslodavca i obavljanje pripravničkog staža pod mentorstvom. 

"Predložene teze  i sugestije, koji su proizašli iz današnjeg razgovora, biće ugrađeni u programe  u narednoj godini ",  kazao je Kenan Rešo.   

- Javni poziv za Program „Prilika za sve“ najvjerovatnije će se slijedeće godine odvijati u tri ciklusa kako bi mogao obuhvatiti sve poslodavce i to  u februaru, maju i septembru.  Planirali smo i uvećanje finasijskih sredstava  i umjesto  dosadašnjih 2.200 KM, planiramo poslodavce sufinansirati sa 3.000 maraka. 

Na sastanku se razgovaralo i o reformama u sektoru rada i zapošljavanja.

 - Mi moramo ubrzati reforme  u našoj oblasti – rekao je Kenan  Rešo. Put ka Evropskoj uniji naš je zadatak. Naravno, ne smijemo zaboraviti i pristup IPA fondovima  koji su u nestašici novca  trenutno najveća šansa za buduće programe i mjere aktivne politike. 

 Ilustrovao je to primjerom Slovenije koja programe finansira sa 20 posto svojih sredstava i 80 posto iz sredstava IPA fondova.  

 U 2012. godini Federalni zavod za zapošljavanje je konkurisao sa četiri projekta prema IPA fondovima, a odobren mu je samo jedan, u vrijednosti od 200.000 eura.  

   - Naša zadaća je da  u narednoj godini - kazao je Rešo- u okviru projekata koje imamo popunimo vlastite kapacitete i zaposlimo mlade ljude čiji posao će biti upravo  pristup i kandidovanje prema IPA projektima. Te kadrove trebale bi imati sve službe na nivou Federacije.  

Sa predloženim zaključcima složila se većina prisutnih.  Zumreta Crnkić, direkorica JU „Služba za zapošljavanje Unsko- sanskog Kantona „ zatražila je da  Federalni zavod za zapošljavanje u narednoj godini posveti više pažnje  preraspodjeli sredstava unutar pojedinih općina u kantonima.

Bilo je i onih koji se nisu u potpunosti složili sa zaključcima skupa. Jedan od njih bio je i Vlado Čuljak, direktor Službe za zapošljavanje Hercegovačko – neretvanske županije, koji je rekao  da programi o kojima se razgovaralo na sastanku, u njegovoj županiji nisu naišli na veliki odziv.

   - Mislim da se mora voditi računa  prilikom kandidiranja programa, kojem kantonu su namijenji. Nemaju svi kantoni iste potrebe. U nekom je razvijena industrija, u drugom  turizam  ili vinogradarstvo, itd.  

 Njegov stav je podržao i kolega Mario Bušić , direktor Službe za zapošljavanje Zapadnohercegovačke županije.

 -  Kandidirajte programe, predlažite ideje i sugestije. Mi smo otvoreni za sve - riječi su kojima je  direktora Federalnog zavoda za zapošljavanje zaključio skup.